• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Pingvin, jedna od najzanimljivijih i najugroženijih ptica na planeti Zemlji, danas proslavlja svoj dan

B. P.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Svetski dan pingvina, koji se obeležava svakog 25. aprila, osmišljen je na stanici McMurdo, u američkom istraživačkom centru na ostrvu Ros

  • 0
Pingvini Foto: Shutterstock/Altitude Visual

Pingvin je jedno od najslađih, najsimpatičnijih i najimpresivnijih bića u životinjskom carstvu, pa je i njemu, kao i mnogim drugim životinjama, posvećen dan koji se u svetu obeležava svakog 25. aprila. Ove ptice koje ne lete veoma su važne za svetski ekosistem, ali je previše pretnji sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Svetski dan pingvina osmišljen je na stanici McMurdo, u američkom istraživačkom centru na ostrvu Ros, gde su istraživači otkrili da adelijski pingvini počinju seobu oko ovog dana svake godine. Tako je i nastao Svetski dan pingvina, kao jedan od načina da se podigne svest o ovim ugroženim pticama.

Dan pingvina podstiče ljude da nauče više o njima, opasnostima sa kojima se susreću, njihovom okruženju i doprinosu koji daju životnoj sredini.

Deset od 17 vrsta pingvina smatra se ugroženim ili ranjivim, prema procenama Međunarodne unije za zaštitu prirode, a tri se smatraju skoro ugroženim, pa je jedan od ciljeva koji promoviše Svetski dan pingvina napor da se ova vrsta morske ptice zaštiti od nestajanja.

Pingvini se prilično razlikuju po veličini, od velikog carskog pingvina koji doseže visinu od preko 1 m, do malog plavog pingvina koji je visok nešto više od 30 centimetara. U davna vremena postojale su čak i džinovske vrste pingvina koji su bili visoki skoro 2 metra i težili čak 80 kilograma!

Pingvini provode tri četvrtine svog života na moru pa se u pogledu ishrane oslanjaju na okeane. Ove crno-bele ptice su sasvim prilagođene vodenom životu: njihova krila su evoluirala u peraje, a odlične plivačke sposobnosti omogućavaju većini vrsta da zarone na dubinu od čak 200 m, dok carski pingvini dosežu i dubinu od 500 metara! Sjajno perje pingvina zadržava vazduh kako bi ih zagrejalo i pomoglo da ostanu na površini prebivališta, gde temperature vazduha često ne prelaze minus 50 stepeni Celzijusa!

Globalni problemi prekomernog ribolova i zagađenja, uključujući izlivanje plastike i nafte, kao i sve ubrzanije topljenje leda stvaraju realnu pretnju njihovom ekosistemu.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari