Sedam najčešćih ujeda i uboda kod pasa: Umete li da razlikujete ugriz buve od grinja, mrava ili komarca?
Topli dani donose duže šetnje, izlete i više vremena provedenog napolju, ali i veći rizik da psa ujede ili ubode neki insekt ili drugi sitni parazit. Većina ovih promena nije ozbiljna i povlači se bez lečenja, međutim pojedine mogu izazvati burne alergijske reakcije ili predstavljati znak da je pas izložen mnogo ozbiljnijem problemu. Upravo zato je važno prepoznati kako izgledaju najčešći ujedi i ubodi i znati kada je dovoljno pratiti stanje, a kada je neophodan pregled veterinara.
Jedan od najčešćih "krivaca" tokom leta jesu komarci. Njihovi ubodi obično ostavljaju male, blago uzdignute otoke ili crvenkaste kvržice koje se najlakše primećuju na delovima tela sa manje dlake, poput ušiju, kapaka, njuške ili stomaka. Kod većine pasa izazivaju samo prolazni svrab ili blagu iritaciju kože, ali mnogo veći problem od samog uboda predstavljaju bolesti koje komarci mogu preneti, zbog čega je redovna zaštita ljubimca od parazita od velike važnosti.
Potpuno drugačiju reakciju najčešće izazivaju pčele i ose. Pas obično odmah oseti ubod, naglo odskoči, zacvili ili počne da liže bolno mesto. Ubrzo se razvijaju otok i crvenilo, naročito ako je ubod na njušci, usnama ili šapama. Kod većine pasa tegobe prolaze za kratko vreme, ali ako otok zahvati lice ili vrat, pas otežano diše ili pokazuje znake jake alergijske reakcije, potrebno je odmah potražiti veterinarsku pomoć.
Za razliku od ostalih insekata, krpelj ostaje pričvršćen za kožu i hrani se krvlju psa. Najčešće se pronalazi oko glave, vrata, ušiju, pazuha ili između prstiju, zbog čega je pregled ljubimca posle šetnje kroz travu ili šumu veoma važan. Nakon uklanjanja može ostati mala kvržica ili blago crvenilo koje se povlači tokom narednih dana, ali najveći rizik predstavljaju bolesti koje pojedini krpelji mogu preneti, a koje često ne izazivaju simptome odmah nakon ujeda.
Prisustvo buva najčešće je lako prepoznati po upornom češanju. Umesto jednog ili dva ujeda, na koži se pojavljuje veliki broj sitnih promena koje izazivaju intenzivan svrab, pa pas neprestano grize ili liže određene delove tela. Promene su najizraženije oko korena repa, na donjem delu leđa i zadnjim nogama. Kod pasa koji su osetljivi na pljuvačku buva može se razviti alergijska reakcija zbog koje i mali broj ovih parazita izaziva veoma izražene probleme sa kožom.
Obadi i druge mušice koje sišu krv ostavljaju bolnije ubode od komaraca. Na mestu uboda često se razvijaju izraženiji otok, crvenilo ili manja ranica, pa pas pokušava da češanjem ili lizanjem ublaži nelagodnost. Iako se većina ovih promena povlači bez komplikacija, veći broj uboda može izazvati jaču lokalnu reakciju.
Ni ujedi mrava nisu retkost, naročito kod pasa koji istražuju travu ili slučajno nagaze na mravinjak. Tada se najčešće javlja više sitnih crvenih promena grupisanih na jednom mestu, uglavnom na šapama ili donjim delovima nogu. Većina pasa ima samo prolaznu iritaciju, ali ako je ujeda mnogo ili se razvije izražen otok, potreban je pregled veterinara.
Grinje predstavljaju nešto drugačiji problem jer promene koje izazivaju ne nastaju iznenada. Pas se intenzivno češe, koža postaje crvena, mogu se pojaviti kraste, a vremenom dolazi i do proređivanja dlake. Za razliku od uboda komarca ili pčele, tegobe izazvane grinjama obično se ne povlače same od sebe, pa je za postavljanje tačne dijagnoze i odgovarajuće terapije neophodan veterinarski pregled.
Iako pojedini ujedi i ubodi mogu izgledati slično, postoje razlike koje vlasnicima mogu pomoći da pretpostave šta je izazvalo promenu. Komarci najčešće ostavljaju mali otok sa blagim svrabom, pčele i ose izazivaju nagao bol i brzo oticanje, krpelj ostaje pričvršćen za kožu, dok buve obično izazivaju veliki broj sitnih ujeda praćenih intenzivnim češanjem. Obadi ostavljaju bolnije i izraženije lokalne promene, dok se kod grinja problemi razvijaju postepeno i traju znatno duže.
Većina ujeda i uboda neće ostaviti ozbiljne posledice, ali postoje situacije koje ne treba zanemariti. Otežano disanje, naglo oticanje lica ili vrata, jaka malaksalost, uporno češanje koje dovodi do rana ili promene koje se iz dana u dan pogoršavaju jasan su znak da psa treba odvesti veterinaru.
Najbolji način da se izbegnu komplikacije jeste redovna zaštita od spoljašnjih parazita, pregled kože i dlake posle boravka u prirodi i brzo reagovanje kada se primete neuobičajene promene. Što se uzrok ujeda ili uboda ranije prepozna, veća je verovatnoća da će se problem rešiti brzo i bez ozbiljnijih posledica po zdravlje ljubimca.
(Telegraf.rs/PetMD)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Samo proveram da li si tu: Pas na šišanju nije skidao pogled sa vlasnice
Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.