Kako prepoznati MALTEZERA, a kako BIŠONA: Nekome liče kao jaje jajetu, ovo su SLIČNOSTI i RAZLIKE među njima

B. P.
B. P.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Kada pomislimo na rase kovrdžavi bišon i maltezer, skloni smo da ih lako pomešamo: iako je maltezer manji, kad su oba psa kratko ošišana, teško je odmah uočiti razliku među njima. Ipak, bišon je obično veseliji i živahniji, ali oba psa uživaju u donošenju igračaka i vole igre koje upošljavaju njihove male mozgove. Iako su i bišon i maltezer privrženi i odani, maltezer je mazniji i njegove emocije su usklađenije sa osećanjima vlasnika, pa je odlična rasa pasa za emocionalnu podršku.

U nastavku pročitajte koje su sličnosti odnosno razlike između maltezera i bišona, koju rasu je lakše dresirati, šta im je potrebno u pogledu nege i koji su ubičajeni zdravstveni problemi svake rase ponaob, o čemu piše Petsradar.

Veličina

Obe rase - bišon i maltezer - male su i nije im potreban veliki prostor u domu. Bišon je veći od maltezera - visina mu je između 24 i 29 cm, a težina između 5 i 8 kilograma. Maltezer je sitniji, i po visini i po težini: visina je od 18 do 23 cm, a težina do oko tri kilograma.

Izgled krzna

Iako su oba ova psa bela i pahuljasta, krzno bišona i maltezera se prilično razlikuje.

Bišon izgleda kao džinovska kugla vate kada mu se krzno ne šiša, a dlaka mu je kovrdžava i plišana. Sem toga, bišon ima okruglu glavu, meke i opuštene uši, velike, tamne oči i crnoobojene usne i nos.

Maltezer ima ravnije krzno svilenkastije na dodir, a kada se ne šiša, dlaka mu dodiruje pod. Njegove opuštene uši su gusto prekrivene dlakom i rep mu je poput peruške koji se uvija preko leđa.

Dresura

Stručnjaci tvrde da je maltezer pas ispodprosečne inteligencije, dok se bišon smatra psom prosečne pameti. Međutim, ove proocene ne uzimaju u obzir njihovu emocionalnu inteligenciju. Iako bišon može biti spremniji da uči trikove, maltezeri su odlični psi pratioci, veoma usklađeni sa svojim vlasnicima, lojalni i željni da udovolje. Važno je koristiti trening pozitivnog pojačanja za obe rase i pronaći koja vrsta nagrade najbolje funkcioniše. Neki psi vole poslastice, drugi više vole pohvale, a postoje i oni koji kao nagradu vide igru ili kvalitetno provedeno vreme sa vlasnikom.

Aktivnost

Ako tražite psa sa kojim možete trčati ili onog koji će voleti da dugo šeta s vama, trebalo bi da izbegavate i bišona i maltezera, jer nijedan nije stvoren za ovu vrstu aktivnosti. Međutim, ako tražite psa za opuštenu šetnju po komšiluku, obe rase će se dobro pokazati.

U zavisnosti od godina i zdravstvenog stanja, i bišon i maltezer zahtevaju 30–60 minuta aktivnosti svakog dana, pri čemu je bišon aktivniji, dok je maltezerima potrebna kraća šetnja. Obe rase su razigrane, pa im nabavite najbolje igračke za mentalnu i fizičku stimulaciju.

Nega

Nabavite najkvalitetniju četku za pse i svakodnevno izdvojite malo vremena za maltezera i bišona kojima je potrebno dosta nege. Bišon ima kovrdžavu dvostruku dlaku koja se retko linja, pa je neophodna profesionalna nega svakih 4–6 nedelja. Iako maltezeri imaju svilenkastiju i talasastiju dlaku, i njima je potrebno redovno šišanje.

Obe rase sklone su pojavi zamršene dlake pa im treba održavati krzno. Oba psa takođe imaju karakteristično čisto belo krzno, koje je ponekad izazovno za održavanje, pogotovo ako se pojave tamne ili crvene fleke ispod očiju.

Zdravlje

Bišon i maltezer su generalno zdravi i dugovečni psi. Većina problema koji se javljaju uobičajena je kod mnogih malih rasa pasa, kao što je luksacija patele, stanje koje može izazvati hramanje, bol i rani početak osteoartritisa. Bišon je skloniji drugom problemu sa zglobom koji se zove displazija kuka: ova razvojna abnormalnost može izazvati probleme sa pokretljivošću.

Kod obe rase potrebno je ozbiljno održavanje oralne higijene, jer su i bišon i maltezer skloni oboljenjima zuba. Prekomerno nakupljanje kamenca, upala desni i klaćenje zuba prave probleme mnogim malim rasama pasa, pa se od najranijeg uzrasta preporučuje svakodnevno pranje zuba.

Što je maltezer manji, to je više izložen riziku od hipoglikemije, posebno dok je štene, tvrde stručnjaci. Ovo se dešava kada nivo šećera u krvi postane veoma nizak, što uzrokuje letargiju, napade i gubitak svesti.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Kad god se sretnu grle se ko ljudi: Oni su najbolji drugari među svim kucama u gradu

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari