Momentalna reakcija posle njihovog ugriza je korak ka preživljavanju, a praznoverice i čekanje vode u smrt

B. P.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Septembar 19. je dan za podizanje svesti o podnosšljivijem zajedičkom životu sa zmijama otrovnicama u ruralnim područjima

Foto: Shutterstock/Sibons photography

Međunarodni dan svesti o ugrizu zmija (u svetu poznat i kao ISBAD) obeležava se svake godien, počev od 2018. kako bi se podigla svest o zanemarenom problemu koji muči mnoge ljudske zajednice u zemljama u razvoju. Kao čuvar raznovrsnih ekosistema naše planete, Kenijska služba za divlje životinje (KVS) igra ključnu ulogu u razumevanju i ublažavanju uticaja ujeda zmija, kako na ljudsku populaciju, tako i na divlje životinje.

Zato je 19. septembar ustanovljen kao dan u kome treba odbaciti zablude i mitove, ne samo o opasnostima od ujeda zmija, već i o ovim fascinantnim gmizavcima generalno, jer imaju vitalnu ulogu u ekosistemima.

Ujedi zmija su globalni zdravstveni problem koji prvenstveno pogađa ruralne zajednice u regionima u kojima preovlađuju ovi otrovni gmizavci. Zmijski ugrizi dovode do smrtnih slučajeva, invaliditeta i ogromne patnje. Izazov postaje još izraženiji, jer dovodi do sukoba između ljudi i divljih životinja, posebno u područjima naseljenim zmijama, i do osvetničkog progona zmija što može poremetiti delikatnu ravnotežu lokalnih ekosistema.

Da bi se efikasno uhvatili u koštac sa ovim pitanjem, relevantne državne organizacije i ustanove za zaštitu prirode nastavljaju sa proaktivnim pristupom problemu, od kojih je prvi podizanje svesti zajednice.

Ljudske zajednice nastanjene u ruralnim područjima koja su staništa otrovnica, moraju imati adekvatno znanje o lokalnim vrstama zmija, njihovim navikama i načinu života.

Šta se dešava nakon ujeda zmije?

Momentalno reagovanje posle ujeda zmije znači korak ka životu ili smrti. Ruralnim područjima često nedostaje brz pristup medicinskim ustanovama, zbog čega je bitno da stanovništvo zna kako da reaguje.

Nakon ujeda zmije, najbitniji su sledeći koraci:

1. Ostanite što mirniji da biste usporili širenje otrova.

2. Ne smete isisavati ranu: suprotno ustaljenom verovanju, isisavanje otrova može pogoršati situaciju.

3. Imobilizirajte ud zahvaćen otrovom.

4. Potražite medicinsku pomoć.

5. Što pre kontaktirajte sa zdravstvenim radnikom koji će dati protivotrov.

Zahvaljujući Svetskom danu posvećenom prevenciji ugriza zmije, moguće je podizanje svesti o ovom problemu i smanjenje sukoba između ljudi i zmija, a samim tim se štiti biodiverzitet u problematičnim delovima sveta.

(Kws.go.ke/Telegraf.rs)