Naučnici otkrili zapanjujuću pojavu: Neverovatan način na koji evolucija štiti pojedine slonove od krivolova

B. P.
Vreme čitanja: oko 2 min.

Svakog 12. avgusta u svetu se obeležava dan sisara sa skoro ljudskim osobinama, ali je način ophođenja čoveka prema njemu nehuman

Foto:Shutterstock/Nicole Piepgras

Svake godine 12. avgusta u svetu se obeležava Dan slonova koji je osnovala Fondacija za reintrodukciju ovih kopnenih sisara 2012. godine. Ovaj dan posvećen je očuvanju slonova širom sveta, koji postoje u dve vrste - kao afrički i azijski. Poslednji je ugrožen, a u divljini ih ima manje od 40.000, zbog trgovine slonovačom i gubitka staništa.

Naučnici su otkrili da se evolucija pobrinula da sačuva neke slonove od krivolova, pa oni na svet stižu bez - kljova. U Mozambiku, gde je trgovina slonovačom finansirala građanski rat, preživeli slonovi bez kljova preneli su ovu izvanrednu i zaštitnu osobinu preneli na svoje potomke, u čemu se možda i nazire rešenje za očuvanje ovih veličanstvenih životinja od ilegalne trgovine.

Slonovi su inteligentni, porodično orijentisani, odlično pamte i sposobni su da osete širok spektar dubokih emocija, od intenzivne tuge do radosti koja se graniči sa ushićenjem, kao i empatiju i zapanjujuću samosvest. Oni stvaraju složena društva slična ljudskim, ali ih je u divljini sve manje, usled pogubnih uticaja modernog sveta na njihova staništa, kao i zbog dobro poznatog i previše raširenog krivolova zbog veoma cenjene slonovače.

Svetski dan slonova osmislile su 2011. godine kanadska rediteljka Patriša Sims i Tajlandska fondacija za reintrodukciju slonova, a Dan svih slonova sveta prvi put je obeležen 12. avgusta 2012. Inicijativu je u velikoj meri podržala filmska zvezda i legenda Zvezdanih staza Vilijam Šatner koji je ispričao dokumentarac Povratak u šumu, fascinantan 30-minutni film o ponovnom uvođenju u divljinu zatočenih azijskih slonova.

Motivacija za prvi Svetski dan slonova bila je da skrene pažnju ljudima širom sveta na nevolje veličanstvenih slonova koji se suočavaju sa višestrukim pretnjama za njihov opstanak. Osim trgovine slonovačom, i gubitak staništa predstavlja opasnost za svetsku populaciju slonova, jer im oduzima stotine kilograma hrane koja im je potrebna svakog dana. To otežava razmnožavanje i olakšava lovokradicama da ih pronađu. Nažalost, istraživači veruju da je gubitak staništa glavni pokretač gubitka slonova u divljini: pre jednog veka, u divljini ih je bilo više od 12 miliona.

Cirkusi i turizam su takođe ozbiljni problemi za dobrobit ovih životinja.

Svetski dan slonova je prilika da se okupe svi dobronamerni ljudi i organizacije za očuvanje prirode i životinja kako bi pronašli načine za očuvanje najveće kopnene životinje na svetu.

(Daysoftheyear/Telegraf.rs)