Ishrana egzotičnih ljubimaca nije stvar improvizacije: Koje su najčešće greške i kako ih izbeći
Sumirano
- Ishrana egzotičnih ljubimaca ključna za zdravlje i dugovečnost.
- Reptili zahtevaju specifičnu ishranu u skladu sa vrstom: važni su kalcijum i vitamin D3 uz UVB osvetljenje.
- Ptice ne smeju se hraniti samo semenkama: peletirana hrana, sveže voće i povrće su preporučeni dodaci.
- Mali sisari imaju različite potrebe: zečevi i morski prasići jedu seno, dok feretke zahtevaju mesnu ishranu.
- Vodozemci i insekti jedu živ plen, a njihova ishrana mora biti nutritivno obogaćena.
Ishrana egzotičnih ljubimaca predstavlja jedan od najsloženijih, ali i najvažnijih aspekata njihove nege. Dok su potrebe pasa i mačaka dobro poznate i razrađene, briga o reptilima, pticama, vodozemcima, insektivorima i malim sisarima zahteva mnogo više znanja i pažnje. Ove životinje imaju specifične fiziološke potrebe koje se moraju precizno zadovoljiti kako bi se sprečile brojne bolesti, neuhranjenost, metabolički poremećaji i prevremeno uginuće.
Kako objašnjava klinika Fur and Feather Pet Clinic, suština očuvanja zdravlja egzotičnih ljubimaca je u precizno prilagođenoj ishrani svakoj vrsti, uz pažljiv izbor odgovarajućih namirnica, pravilnu upotrebu suplemenata i obezbeđivanje adekvatnog osvetljenja, dok se najčešće greške mogu izbeći samo uz temeljno razumevanje njihovih jedinstvenih potreba.
Reptili: ishrana u skladu sa vrstom i okruženjem
Reptili su izuzetno raznolika grupa životinja i njihove potrebe variraju u zavisnosti od toga da li su biljojedi, mesojedi ili svaštojedi.
Biljojedi, poput kopnenih kornjača i iguana, zahtevaju veliki unos vlaknastog lisnatog povrća i minimalnu količinu voća. Ishrana treba da se temelji na nutritivno bogatim vrstama poput maslačka, endivije, radiča i raznih trava, dok je potrebno izbegavati zelenu salatu i voće sa visokim sadržajem šećera koje može izazvati digestivne probleme.
Mesojedi reptili, poput zmija, hrane se celovitim plenom, što znači da im nije dovoljna samo mišićna masa – potrebni su im i organi i kosti. Najčešće se nude zamrznuti pa odmrznuti miševi ili pacovi, u skladu sa veličinom zmije.
Svaštojedi, kao što su bradate agame, moraju dobiti uravnoteženu kombinaciju buba, povrća i povremenog voća. Ključan deo ishrane reptila je dodatak kalcijuma i vitamina D3, bez kojih dolazi do ozbiljnog oboljenja kostiju poznatog kao metabolička bolest. Suplementacija sama po sebi nije dovoljna bez odgovarajućeg UVB osvetljenja, koje omogućava sintezu vitamina D3 i pravilnu apsorpciju kalcijuma u organizmu.
Ptice: raznovrsnost i izbegavanje zamki semenske ishrane
Jedna od najčešćih grešaka u ishrani ptica jeste oslanjanje isključivo na semensku mešavinu. Iako ptice obožavaju semenke, one nisu dovoljne za pokrivanje svih nutritivnih potreba i često dovode do gojaznosti, problema sa jetrom i deficita vitamina A. Moderna praksa preporučuje da osnovu ishrane ptica čini peletirana hrana, osmišljena tako da zadovolji sve nutritivne potrebe vrste.
Uz pelete, važno je uključiti svakodnevnu ponudu svežeg, bezbednog voća i povrća. Šargarepa, spanać, jabuka bez semenki, paprika i brokoli samo su neke od preporučenih namirnica. Pored toga, pticama se mogu nuditi i integralne žitarice i mahunarke, koje dodatno obogaćuju jelovnik. Hrana koja je toksična ili opasna za ptice, kao što su avokado, čokolada, kofein, beli i crni luk, nikada se ne sme nalaziti u njihovoj blizini. Takođe, slana i slatka ljudska hrana može izazvati ozbiljne komplikacije, pa je neophodno držati se specijalizovane ishrane.
Mali sisari: individualni pristup u skladu sa vrstom
Kod malih sisara, razlike u ishrani su izrazite i ne smeju se generalizovati. Zečevi i morski prasići, iako naizgled slični, imaju posebne zahteve. Obe vrste zahtevaju neograničenu količinu sena tipa timotija, koje je ključno za varenje i zdravlje zuba. Morski prasići za razliku od zečeva ne mogu sami da proizvode vitamin C, što znači da im je potreban svakodnevni dodatak, bilo kroz specijalizovane pelete ili direktnim suplementima. Povrće poput crvene paprike i peršuna, bogato vitaminom C, idealno je za njih.
Feretke su potpuni mesojedi i njihova ishrana mora da sadrži visok nivo proteina i masti iz životinjskih izvora. Žitarice, voće i povrće ne samo da nisu potrebni, već su i štetni, jer njihov digestivni sistem ne može efikasno da svari ugljene hidrate. Najbolji rezultati se postižu sirovom dijetom koja uključuje celo meso, kosti i organe, ali takav režim mora biti pažljivo vođen pod nadzorom veterinara.
Ježevi su noćne životinje i imaju složenu potrebu za proteinima, a njihova ishrana može uključivati specijalizovane pelete za ježeve, kuvano nemasno meso i insekte kao što su brašnari i cvrčci. Voće se može davati povremeno, ali u malim količinama, jer šećeri mogu doprineti gojenju i dijabetesu.
Vodozemci i insekti: živi plen kao prirodan izbor
Vodozemci poput aksolotla, daždevnjaka i žaba zahtevaju živu ili veoma svežu proteinsku ishranu. Njihov metabolizam je spor, a stimulacija kroz kretanje plena često je neophodna da bi uopšte došlo do hranjenja. Cvrčci, gliste, muve i brašnari najčešći su izbor, ali se moraju unapred hraniti nutritivno bogatom hranom kako bi preneli te nutrijente na životinju. Takođe, korisno je da se plen povremeno pospe kalcijumom i multivitaminskim prahom.
Slična pravila važe i za egzotične vrste kao što su tarantula, škorpion i neki manji reptili. Neadekvatna priprema plena, monotona ishrana ili prevelike količine mogu dovesti do letargije, problema u presvlačenju i čak smrti.
Uravnotežena ishrana osnova zdravlja i dugovečnosti
Bez obzira na vrstu egzotičnog ljubimca, osnova zdravlja jeste razumevanje njegovih specifičnih potreba. Pravilna ishrana nije statična – ona zahteva stalno učenje, prilagođavanje i praćenje ponašanja i izgleda životinje. Promene u apetitu, telesnoj težini, kvalitetu kože ili perja, kao i promene u ponašanju, često su prvi znaci nutritivnih problema.
Voda mora biti sveža i dostupna u svakom trenutku, a posude za vodu i hranu redovno oprane i bez ostataka. Hranjenje treba organizovati u skladu sa prirodnim ritmovima životinje, po mogućstvu u mirnom, poznatom prostoru. Konačno, najvažnije je da svaki vlasnik ima kontakt sa veterinarom koji ima iskustva sa egzotičnim vrstama i koji može pravovremeno korigovati eventualne greške u ishrani.
Briga o egzotičnim ljubimcima zahteva vreme, znanje i posvećenost. Međutim, pravilnom ishranom obezbeđuje se njihovo zdravlje, produžava životni vek i stvara poverenje između životinje i čoveka koje traje godinama.
(Telegraf.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Hrane ga slatkišima, masiraju pred spavanje i peru mu zube: Ježić Čapi živi kao kralJ
Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.