Oprez, oprez, oprez! Smaragdna boa, sve traženiji ljubimac: Iako ne ujeda, poznata je kao veliki "davež"

Smaragdna boa, prelepa neotrovna zmija koja provodi život na drvetu, koristi svoj rep da bi se držala za grane: glava joj je tokom dana na vrhu uvijenog tela, a noću lovi ptice, male gmizavce i sisare. Smaragdna boa divne zelene boje ima upečatljive bele oznake duž srednje linije leđa i može da naraste preko dva metra. Mužjaci smaragdne boe su manji i žilaviji, a ženke veće. Kad dođu na svet, male smaragdne boe duge su od 40 do 50 cm i teške od 20 do 50 grama. Dok su mlade, zmijice su crvenkasto-smeđe boje, a od 4. meseca poprimaju zelenu boju.

Preporučujemo

Smaragdna drvena boa je živorotka, što znači da ne polaže jaja, već rađa mladunce. Za razliku od sisara, mlade zmije nemaju placentnu vezu sa majkom, već se svaki mladunac nalazi u sopstvenoj želatinoznoj kesi. Smaragdna boa rađa 5 do 12 mladunaca, ali potomstvo može biti i brojnije. Ove zmije obično se razmnožavaju svake druge godine, između aprila i jula. Smaragdna boa živi na drveću i većinu vremena provodi na visini. Smaragdna drvena boa voli da bude usamljena u svom tropskom kišnom šumskom domu u Amazoniji i Gvajani u Južnoj Americi.

Nema mnogo podataka o životnom veku smaragdne boe u divljini. U zatočeništvu, jedna smaragdna drvena boa držana je više od 15 godina, a primljena je u zoološki vrt kada je bila odrasla, pa se smatra da ova vrsta živi preko 20 godina.

Smaragdne drvene boe su noćni lovci iz zasede: one čekaju na grani iznad zemlje i munjevito napadaju male glodare koji hodaju ispod njih. One su neaktivne tokom dana i provode vreme presavijene preko horizontalne grane. Telom formiraju elipsoidni kalem, sa glavom u centru.

Ako su mužjaci ove zmije zajedno u nekom prostoru, primećuje se agresivno ponašanje među njima: oni se "jure", penju i izvijaju tela dok jedan od njih ne postane dominantan i počne da progoni drugog mužjaka da bi ga savladao. Domimantni mužjak koristi zadnji deo tela da bi stegao područje vrata rivala. Ovo ponašanje primećeno je kad se dva mužjaka nalaze na istim ili obližnjim horizontalnim granama. Zmije ne koriste ujede prilikom borbe, a primećeno je i da dominantni mužjak napada i "davi" ženke.

Jedini poznati neprijatelji smaragdne drvene boe su gvajanski grbasti orlovi, ali zmije često ostanu "nevidljive" u bujnom zelenom lišću tropskih biljaka u kojima se kriju.

Smaragdne drvene boe sve su poželjnije u zatočeništvu, pa čak i kao kućni ljubimci. Osim što su prelepe, one pomažu u istrebljivanju glodara koji su se prenamnožili u blizini ljudskih staništa u ovom delu sveta.

Status zaštite ove vrste nije poznat, jer se ne nalazi u bazi podataka IUCN, a CITES je ne navodi kao vrstu koja je od posebnog značaja.

(Telegraf.rs/Animaldiversity)