Da li biste umeli da pomognete životno ugroženom ljubimcu? Čak 9 od 10 vlasnika ne zna PROTOKOL PRVE POMOĆI
Da li znate da vlasnici u čak 70 posto slučajeva ne znaju kako se pruža prva pomoć kućnim ljubimcima? Da vas u kritičnom momentu potrebe pružanja hitne pomoći ljubimcu u nevolji ne bi zabolela glava, potrebno je da naučite 10 ključnih veština kako biste ih, u okviru uobičajenog protokola, pravovremeno i znalački reagovali u slučaju nužde.
Istraživanja su pokazala da 70 posto vlasnika pasa i mačaka u Velikoj Britaniji ne zna kako da pruži najosnovniju prvu pomoć životinjama u svom domu. Hitni slučajevi dolaze nenajavljeno, bez upozorenja, a kad se odnose na kućne ljubimce, panika se brzo pojavljuje, čak i ako mislite da znate šta radite. Studije otkrivaju da samo 16 posto vlasnika kućnih ljubimaca zna kako da izvrši kardiopulmonalnu reanimaciju (CPR) na svom ljubimcu, a polovina vlasnika pasa i četvrtina onih koji imaju mačke kažu da njihovi ljubimci često pojedu nešto što ne bi smeli.
Od toksične hrane do opasnosti u domaćinstvu, nesreće se dešavaju češće nego što vlasnici mogu da pretpostave. Dobra vest je da je prva pomoć kućnim ljubimcima veština koju svako može da nauči. Ne morate biti veterinar, samo treba da budete spremni. Bilo da je u pitanju vikend radionica, čas koji vodi veterinar ili pouzdan onlajn predavač, svaki vlasnik kućnog ljubimca trebalo bi da da prioritet učenju postupaka kojima može da pruži prvu pomoć svom ljubimcu u nevolji. Znanje o tome šta treba učiniti u prvih nekoliko minuta u slučaju nužde može spasiti život vašem ljubimcu.
Protokol za vanredne situacije
1. „DR ABCs“: Šta treba prvo proveriti
U vanrednim situacijama, jednostavna struktura DR ABCs koja se koristi u okviru protokola prve pomoći ljudima, primenjuje se i na kućne ljubimce.
D - Opasnost: proverite da li je područje bezbedno za vas i vašeg ljubimca: saobraćaj, razbijeno staklo ili električne opasnosti moraju biti eliminisane da vas ne bi dovele u dodatnu opasnost.
R - Odgovor: da li je vaš ljubimac svestan? Pozovite ga po imenu ili ga nežno dodirnite.
A – Disajni putevi: proverite da li u ustima postoji opstrukcija poput hrane ili igračke, ali pripazite da vas ljubimac ne ujede.
B – Disanje: pratite pokrete grudnog koša i slušajte disanje.
C – Cirkulacija: proverite da li ima jakog krvarenja i znakova kolapsa.
S – Pozovite pomoć: što pre kontaktirajte veterinara ili hitnu pomoć.
2. Ostanite smireni i procenite situaciju
Uvek je nešto lakše reći nego učiniti, ali ako ostanete mirni, to će pomoći vašem ljubimcu da ostane smiren. Govorite tiho, krećite se polako i izbegavajte nagle pokrete. Uvek imajte na umu da čak i najnežniji kućni ljubimci mogu da ujedu kada su povređeni ili uplašeni. Ako je potrebno, koristite peškir ili ćebe da ih nežno obuzdate i ne približavajte svoje lice njihovom ako ih nešto boli ili su dezorijentisani. Duboko udahnite i dobro razmislite pre nego što bilo šta uradite.
3. Osnovi kardiopulmonalne reanimacije (CPR) za kućne ljubimce
Samo 16 posto vlasnika zna kako da izvodi CPR na kućnom ljubimcu, što može spasiti život u slučajevima gušenja, kolapsa ili davljenja. CPR je hitan zahvat koji se koristi samo kada kućni ljubimac ne reaguje i ne diše ili nema vidljive otkucaje srca. Primarni ciljevi su obnavljanje protoka vazduha u pluća i održavanje cirkulacije krvi dok veterinarska pomoć ne bude dostupna.
Pre početka CPR obezbedite mesto događaja i proverite reakcije, disanje i otkucaje srca životinje. Ako se čini da su disajni putevi blokirani, nežno uklonite vidljive prepreke, ukoliko je moguće to bezbedno uraditi. CPR za kućne ljubimce kombinuje veštačko disanje i kompresije grudnog koša, pri čemu tehnike variraju u zavisnosti od veličine, oblika tela i vrste životinje. Pravilno pozicioniranje je neophodno za efikasne kompresije bez nanošenja povreda. CPR treba izvoditi kontinuirano i mirno, ponovo procenjujući disanje i otkucaje srca kućnog ljubimca svakih nekoliko minuta. Čak i ako CPR izgleda uspešno, hitna veterinarska procena je ključna, jer je CPR privremena mera spasavanja života, a ne zamena za profesionalnu negu. CPR kućnih ljubimaca razlikuje se u zavisnosti od veličine i oblika životinje, zbog čega je veoma važno da je pravilno naučite.
4. Bezbedno premeštanje povređenog ljubimca
Nepravilno premeštanje povređenog ljubimca može potencijalno izazvati dalju traumu, posebno ako postoji sumnja na prelom ili povredu kičme. Zato pratite ove važne smernice:
* Koristite čvrstu površinu poput daske ili ćebeta da biste poduprli telo ljubimca.
* Vaši pokreti treba da budu spori i minimalni.
* Izbegavajte uvijanje ili savijanje kičme.
* Mačke i male kućne ljubimce nežno umotajte kako biste sprečili da se opiru.
* Ako niste sigurni, pozovite veterinara za savet pre premeštanja životinje.
5. Toksična hrana koju vaš ljubimac ne bi smeo da pojede
Mnoge namirnice koje svakodnevno koristimo mogu da budu opasne za kućne ljubimce. Zato držite pod posebnim uslovima sledeće: čokoladu (posebno crnu), grožđe i suvo grožđe, crni i beli luk, ksilitol (veštački zaslađivač koji se nalazi u hrani bez šećera), kuvane kosti i masnu hranu. Ako vaš ljubimac pojede nešto toksično, ne čekajte simptome, odmah kontaktirajte veterinara.
6. Otrovne biljke koje treba držati van dometa ljubimca
Biljke mogu biti skrivena opasnost za ljubimce, posebno u zatvorenom prostoru. Uobičajene toksične biljke su: ljiljan (izuzetno opasan za mačke), azaleja, narcis i lala, sago palma, sezonske ukrasne biljke (poput božićne zvezde i imele). Pre nego što donesete novu biljku u dom, proverite njenu toksičnost za kućnog ljubimca.
7. Opasnosti od gušenja kućnog ljubimca
Kućni ljubimci istražuju svet ustima, što nažalost čini male predmete posebno rizičnim. Otvaranje četvoro očiju stoga je osnovni zadatak vlasnika, a stvari na koje treba obratiti pažnju su: dečije igračke i novčići (koji se mogu progutati), konci, trake i šljokice, plastična folija, kuvane kosti. Ako primetite da se vaš ljubimac guši, šapom hvata usta ili mu je teško da diše, ovo je hitan slučaj i zahteva brzu akciju.
8. Skrivene opasnosti u domaćinstvu
Neki od najopasnijih predmeta uopšte ne izgledaju preteće, ali je veoma važno da ih valjano sakrijete od šapa i usta vašeg ljubimca. Reč je o sledećem: električni kablovi, sredstva za čišćenje doma, ljudski lekovi, antifriz i otrov za glodare, stajaći izvori vode.
9. Šta treba da sadrži komplet prve pomoći za kućne ljubimce
Uprkos rizicima, samo 20 posto vlasnika pasa i 11 posto vlasnika mačaka ima kućni komplet prve pomoći za ljubimce. Osnovni komplet prve pomoći za kućne ljubimce treba da sadrži: gazu i zavoje, antiseptik bezbedan za kućne ljubimce, pincetu, peškir ili ćebe, rukavice za jednokratnu upotrebu i kontakt podatke veterinara za hitne slučajeve. Imati ove predmete spremne za upotrebu može uštedeti dragoceno vreme kada je svaki minut važan.
10. Odmah pozovite veterinara u ovim situacijama
Neke situacije uvek zahtevaju stručnu pomoć, pa odmah pozovite veterinara ili hitnu pomoć ako ljubimac pokaže sledeće simptome: otežano disanje, napade, posumnjate na trovanje, nemogućnost mokrenja (posebno mačke), toplotni udar, jako ili nekontrolisano krvarenje, kolaps ili iznenadna slabost i nemogućnost stajanja ili hodanja.
Zašto je važno reagovati u prvih nekoliko minuta
Preduzimanje munjevite akcije u prvih nekoliko minuta hitne situacije i traženje brze veterinarske pomoći pravi ogromnu razliku u ishodu situacije. Iako izveštaji ističu veliki nedostatak znanja o pružanju prve pomoći kućnim ljubimcima, vlasnici to mogu da promene uz pravovremenu pripremu. Nesreće se dešavaju čak i najpažljivijim vlasnicima kućnih ljubimaca, ali poznavanje 10 osnovnih principa prve pomoći ljubimcima daje samopouzdanje da se deluje kada je najvažnije.
(Telegraf.rs/Kinship)