Malo ko zna šta je tapetum lucidum: Jedinstvena osobina očiju irvasa, ima veze sa vukovima i lišajevima
Irvasi možda nemaju nosove koji noću svetle crveno, ali imaju jedan organ koji menja boju zimi, kad padne noć. Naučnici su 2013. godine otkrili da oči irvasa menjaju nijanse i boju u skladu sa godišnjim dobima, odražavajući boju arktičkog neba. Ako pogledate u oči arktičkog irvasa (Rangifer tarandus) leti, kada su dani dugi i sunce sija, videćete zlatan i tirkizan sjaj, sličan smaragdnom odsjaju mačjih očiju noću. Međutim, kad dođe zima i kada vlada tama, oko irvasa radi postaje plave boje. Ovo je prirodna metamorfoza kod ove vrste životinje, jedinstvena adaptacija koja, prema tvrdnji naučnika, može imati ulogu zaštitnih sunčanih naočara irvasa.
Irvasi se hrane u sumrak, a tokom arktičke zime, sumrak može trajati više od trećine dana, stvarajući jako plavo svetlo koje baca odsjaj na ledeni pejzaž. Da bi irvasi bolje videli vukove koji ih vrebaju i ukusne lišajeve u polumraku, njihove oči reflektuju više plave svetlosti zimi. Ovo daje slaboj svetlosti još jedan prolaz kroz mrežnjaču, omogućavajući fotoreceptorima oka da prikupe više informacija. Na ovaj način irvasi dobijaju (do 1.000 puta) svetliji pogled na pejzaž u sumraku, ali je slika koju vide sa znatno manjom rezolucijom, kao da gledaju kroz zamagljeno staklo.
Kao i mnogi sisari, irvasi imaju sloj koji reflektuje svetlost: on se nalazi u svakom oku, iza mrežnjače, i zove se tapetum lucidum. Nije poznato da ijedan drugi sisar ima tapetum kao irvas.
U članku iz 2022. za časopis The Conversation, oftalmolog Robert Fosberi je ovu prirodnu promenu uporedio sa promenom u gumama. Tokom hladnih vremenskih uslova ispuštate malo vazduha iz guma kako biste poboljšali njihovo prianjanje na ledu. Isto tako radi i irvas koji ispušta tečnost iz tapetuma u svom oku kako bi imao bolji pogled na okolinu. Tačni mehanizmi koji stoje iza promene strukture još nisu poznati, ali istraživači misle da to ima veze sa tečnošću u oku.
Godine 2022, naučnici su proučavali razliku između očiju irvasa koji su uginuli leti i onih koji su uginuli zimi. Njihovi nalazi podržavaju ideju da stalno širenje zenica pri slabom svetlu utiče na ravnotežu tečnosti u očima, što može izazvati strukturne promene u tapetumu. Nažalost, naučnici nisu mogli da uporede strukture istog tapetuma tokom obe sezone, a potrebno je da shvate kako se pokreće sezonska strukturna promena u oku. Da bi se rešila ova misterija, možda će se proučavati oči irvasa u jesen i proleće, kako bi se videlo kako postepeno dobijaju zimske i letnje nijanse.
Za sada znamo da su oči arktičkih irvasa zaista jedinstvene. Ko zna, možda isto rade još neki sisari koji žive u uslovima slabog osvetljenja i primorani su da izvode slične adaptacije...
(Telegraf.rs/Sciencealert)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Pršti, pršti bela staza: Redak prizor Rudolfa dok kasni na poslovni sastanak sa Deda Mrazom
Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.