Ovo je super predator iz Afrike, jači i od lava: On svim životinjama i njihovim potomcima uliva strah u kosti

Foto-kolaž: Shutterstock

Sa oštrim kandžama na ogromnim šapama, talasastom masom čistih mišića, oštrim vidom, okretnim refleksima i čeljustima punim oštrih zuba i moćnih očnjaka, lav sasvim sigurno nije grabljivac sa kojim će se većina životinja hvatati u koštac, pogotovo zbog činjenice da živi i lovi u čoporu, objavljeno je u časopisu Current Biology, a prenosi Sciencealert.

Lavovi su najveći kopneni predatori koji grupno love što bi trebalo da ih učini najstrašnijima na svetu, izjavio je kanadski biolog Majkl Klinči. Ipak, u više od 10.000 snimaka divljih životinja iz afričke savane, 95 posto posmatranih vrsta reagovalo je sa mnogo više užasa na zvuk koji proizvodi životinja koja tehnički nije predator. To je čovek.

Preporučujemo

Ljudi su čudovišta koja vrebaju ispod kreveta drugih životinjskih vrsta. Strah od ljudi je ukorenjen i sveprisutan, tvrdi Klinči koji objašnjava da postoji ideja da će se životinje navići na ljude ako ih ne love., ali je čovek pokazao da to ipak neće biti tako.

U istraživanju objavljenom prošle godine, ekolog sa Zapadnog univerziteta Liana Zanet i njene kolege puštale su seriju vokalizacija i zvukova životinjama na vodotokovima u južnoafričkom nacionalnom parku Greater Kruger i snimili njihove odgovore. Ovo zaštićeno područje je dom najveće svetske populacije lavova (Panthera leo), tako da su ostali sisari svesni opasnosti od ovih mesojeda. Istraživači su emitovali zvuke ljudskih razgovora na lokalnim jezicima, uključujući kongo, severni soto, engleski i druga narečja, kao i zvuke tipične za ljudski lov, uključujući lavež pasa i pucnjeve, a puštali su i zvuke lavova koji međusobno komuniciraju.

1:34

0:38

Lavovi razgovaraju tako što reže: oni ne riču jedni na druge, rekao je Klinči, objašnjavajući da su takvi lavlji glasovi isti kao i ljudski u razgovoru. Ipak, nisu svi eksperimentalni subjekti bili oduševljeni zvucima koje su sušali: jedan slon se toliko naljutio slušajući lavlju riku da je napao i razbio kamere.

Skoro svih 19 vrsta sisara koji su učestvovali u eksperimentima dvaput češće su se udaljavale kada bi čule ljude kako govore, u odnosu na zvuke lavova ili čak zvuke iz lova: među njima su bili nosorozi, slonovi, žirafe, leopardi, hijene, zebre i bradavičaste svinje od kojih su neki takođe veoma opasni. Ali strah od životinja retko sprečava čoveka da odustane od onoga što je namerio da uradi s njima.

Kao najopasnija vrsta na planeti i glavni pokretač evolucije, ljudi su, nažalost, zaslužili sve ono što priređuju drugim vrstama.

Foto: @rogerandjennyphotography/Solent News & Photo Agency / Solent News / Profimedia

Konkretno slušanje ljudskih glasova izazivalo je najveći strah među svim životinjama, objasnio je tim naučnika, potvrdivši da divlje vrste prepoznaju ljude kao pravu opasnost, dok su zvuci koji su emitovani uz ljudske - recimo lavež pasa - vrlo malo uticali na životinje.

S obzirom na sveprisutnost ljudi u svim regijama sveta, pa i najnepristupačnijim, bekstvo životinje od čoveka će uvek biti samo privremeno rešenje što znači da će svi sisari, nažalost, nastaviti da žive sa svojim najvećim strahom. Ovo nije nimalo dobra vest za već opadajuću populaciju mnogih vrsta u savanama, uključujući žirafu. Kao što tvrde istraživanja, nastavak straha jedan je od faktora smanjenja populacije životinja tokom generacija.

Biolozi tvrde da mogu da iskoriste ovo znanje kako bi pomogli svim vrstama životinja, pogotovo ugroženom južnom belom nosorogu. Životinje - kako ugrožene vrste, tako i sve ostale - izložene su opasnostima od nestajanja ne samo kroz gubitak staništa i klimatske promene, već i zbog ukorenjenog straha od čoveka koji kroz sve druge segmente utiče na nestajanje drugih vrsta.

(Telegraf.rs)

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.