• 1

Vreme čitanja: oko 2 min.

Danas je Svetski dan pčela, insekata od kojih bukvalno zavisi život svih stanovnika naše planete

B. P.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Podržite očuvanje ovih divnih insekata donacijama ili drugom vrstom pomoći pojedincima i društvima koji rade na njihovom spasavanju ili započnite sopstveni "biznis" sa medom i pčelinjim proizvodima

  • 1
Pčele Foto: Shutterstock/Kuttelvaserova Stuchelova

Iako se vesti o ugroženosti svetske populacije pčela u svetu šire, a situacija je sve alarmantnija, očigledno je da se malo toga preduzima kako bi se situacija poboljšala. Zato je ustanovljen Svetski dan pčela koji treba da obrazuje ljude o važnosti pčela i načinima na koje mogu da pomognu kako bi pčele opstale.

Anton Janša, pionir modernih tehnika pčelarenja u rodnoj Sloveniji 18. veka, jedan je od prvih pčelara koji je pomogao da se proširi svest o značaju ovih insekata u čitavom svetu.

Svake godine 20. maja u svetu se obeležava Dan pčela, koje su proglasile Ujedinjene nacije kako bi podigle svest o važnosti ovih insekata. Pčele su pod stalnom pretnjom od ljudske aktivnosti, što uključuje uvođenje invazivnih insekata, pesticida, promene u upotrebi zemljišta i prakse monokulture koje kontinuirano uništavaju pčelinje zajednice.

Svetski dan pčela treba da obrazuje ljude o važnosti pčela i njihovoj ulozi u očuvanju životne sredine. Pčele potpomažu rast 90 posto divljih biljnih vrsta u svetu, 35 procenata svetskih useva zavisi od pčela koje pomažu u izgradnji ekosistema širom sveta. Sa ovim statističkim podacima, Ujedinjene nacije su stvorile različite programe očuvanja i zaštite pčela širom sveta.

Svetski dan pčela misli i na oprašivače cveća, poput leptira, kolibrija i slepih miševa. Sve ove životinjice, zajedno sa pčelama, pomažu u održavanju zdravlja ekosistema i biodiverziteta. Osim toga, pčele i druga mala stvorenja takođe pomažu u borbi protiv problema na globalnom nivou, poput gladi u svetu i prilagođavanja klimatskim promenama, tako što održavaju u životu biljke, a samim tim i čitavu našu planetu.

U prastara vremena, ljudi su shvatili da im veoma prija med koji su proizvodile divlje pčele, pa su počeli da ih potkradaju. Pčele su bile veoma agresivne, pa su ljudi željni meda počeli da briju glave kako bi odagnali rojeve pčela sa kose koju su tada mazali mirišljavim uljima.

Prvih decenija 17. veka, prilikom isporuke hrane i drugih potrepština ljudima u kolonijama su davane i košnice sa pčelama.

... A godine 2006. pčelari su počeli da prijavljuju velike gubitke u pčelinjacima: odrasle pčele bukvalno su nestajale iz košnica, ostavljajući maticu i nezrele pčele nezaštićene, na milost i nemilost sudbini.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Слађана Точиловац Шаљић

    20. maj 2024. | 11:00

    Срећан вам празник медоносне вреднице. 🌺🌻💐🌾🌼