• 0

Vreme čitanja: oko 1 min.

U vikendu koji je za nama svet je proslavio dan posvećen štićenicima "žene dabra" Doroti Ričards

B. P.

Vreme čitanja: oko 1 min.

Jedna od najstidljivijih i najvrednijih životinja na našoj planeti, popularni "heroj ravnog repa", svake godine 7. aprila ima svojih pet minuta slave zahvaljujući organizaciji BWW

  • 0
Dabar Foto: Shutterstock/P Harstela

Međunarodni dan dabra obeležava se svake godine 7. aprila, pa je tako bilo i juče, kad je proslavljen dan jednog od najvrednijeg i najvećeg graditelja u prirodi. Svojevrstan praznik dabra je 2009. godine ustanovila neprofitna organizacija "Beavers Wetlands & Wildlife" (BWW).

Dabrovi su jedinstvena i važna ključna vrsta životije koja ima veliki uticaj na ekosistem naše planete. Od 1985. "BWW" je napravio veliki napredak u istraživanju i obrazovanju, sa namerom da pojača svest o malim graditeljima brana - dabrovima. Međunarodni dan dabra proslavlja se 7. aprila, koji je izabran kao datum ovog praznika, jer je tada rođena Doroti Ričards, poznata kao "žena dabar". Ričardsova je rođena 1894. godine i bavila se proučavanjem dabrova 50 godina.

Reč "dabar“ potiče od staroengleske reči "beofor", što znači "braon“ ili "svetli".

Dabrovi su poluvodeni glodari koji žive u regijama umerene severne hemisfere: Kanadi, Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj, centralnoj Rusiji, južnoj Skandinaviji, ali i u drugim zemljama. Obitavaju u slatkovodnim sredinama, kao što su reke, jezera, potoci i bare. U Kanadi je 1975. dabar proglašen nacionalnim simbolom ove zemlje, a mnogi ljubitelji ga zovu "herojem ravnog repa".

Dabrovi imaju velike glave, stasita tela i smeđe ili sivo krzno, a prednje i zadnje šape su im isprepletene mrežama. Dabrovi su ključna vrsta što znači da imaju izuzetno veliki, ali nesrazmeran uticaj na životnu sredinu u odnosu na njihov broj.

Dabrovi dobro koriste drveće koje grickaju tako što grade brane, ugrađujući u njih i druge materijale kao što su blato, kamenje i razni otpad iz prirode. Pošto su ih često lovili zbog krzna i mesa, dabrovi su skoro izumrli u 19. i ranom 20. veku.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari