• 1

Vreme čitanja: oko 3 min.

Više od 10 milijardi snežnih rakova uginulo od gladi na obali Aljaske: Zašto se desila ova katastrofa?

Vreme čitanja: oko 3 min.

Toplotni talas koji je 2018. pogodio polarne vode između Aljaske i Sibira, izazvao je rekordno visoke temperature okeana i topljenje morskog leda, što je ugrozilo veliku populaciju zglavkara iz istočnog Beringovog mora

  • 1
Snežni rakovi Foto: Pixabay/Natalia_Kollegova

Velika populacija snežnih rakova u istočnom Beringovom moru uginula je nakon toplotnog talasa koji je zahvatio mora 2018. i 2019. godine.

On je nažalost izmenio metabolizam ovih zglavkara i povećao njihove kalorijske potrebe i doveo ih gotovo do ivice izumiranja, piše Livescience.

Populacija više od 10 milijardi snežnih rakova nedavno je nestala iz Beringovog mora: oni su postali žrtve jednog od najvećih toplotnih talasa koji je zahvatio morska prostranstva ovog dela Zemlje.

Smrtonosni toplotni talas, koji je 2018. pogodio polarne vode između Aljaske i Sibira i trajao dve godine, izazvao je rekordno visoke temperature okeana i istorijsko smanjenje količina morskog leda. Ove okolnosti ugrozile su veliku populaciju snežnih rakova (Chionoecetes opilio) koji žive u istočnom Beringovom moru, a studija o tome objavljena je juče, 19. oktobra, u časopisu Sience.

"Kolaps populacije snežnih rakova bio je snažan odgovor na morski toplotni talas“, napisali su istraživači u studiji. Međutim, umesto da direktno podlegnu toplim temperaturama okeana, rakovi su, čini se, uginuli od - gladi!

Snežni rakovi su mali zglavkari okruglog tela koji mogu da žive i do 20 godina na mekom morskom dnu, na dubini manjoj od 200 metara, izvestila je Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA). Ova vrsta raka u istočnom Beringovom moru se budno prati i kontroliše zbog svoje komercijalne vrednosti kao morske hrane.

Naučnici su prvi put primetili dramatičan pad populacije ove vrste tokom istraživanja 2021. godine, kada je viđeno "najmanje snežnih rakova na istočnoj Beringovoj obali od početka istraživanja 1975. godine", napisali su istraživači u studiji. U 2020. godini nije sprovedeno istraživanje zbog pandemije koronavirusa, te je tek sledeće godine primećeno da su rakovi nestali, a uzrok njihovog iščeznuća doskoro je predstavljao misteriju.

Snežni rakovi Foto: Pixabay/Natalia_Kollegova

Ispostavilo se da je temperatura vode, izazvana toplotnim talasom, uticala na metabolizam rakova i povećale njihove potrebe za kalorijama. Prethodno istraživanje, sprovedeno u laboratoriji, pokazalo je da su se energetske potrebe snežnih rakova udvostručile kada je temperatura vode porasla za tri stepena Celzijusa. Ovaj skok temperature ekvivalentan je promeni koju su od 2017. do 2018. doživeli mladi snežni rakovi koji žive u vodama "hladnog basena" i migriraju na toplija mesta dok odrastaju.

Prema studiji, povećane potrebe za kalorijama snežnih rakova su se odrazile na promenu veličine njihovih tela između 2017. i 2018. godine. Snežni rakovi su takođe postali žrtve lošeg "tajminga". Tačno u vreme toplotnog talasa, populacija rakova u istočnom Beringovom moru je doživela procvat, ali se kombinacija njihovog enormnog broja i veće potrebe za kalorijama pokazala smrtonosnom. Drugi faktori — kao što su grabljivost pacifičkog bakalara (Gadus macrocephalus), kanibalizam, ribolov i bolesti — verovatno su doprineli većoj stopi smrtnosti, ali temperatura i gustina naseljenosti bile su ključne varijable u nedavnom kolapsu.

Teško je predvideti efekte brzog porasta temperature okeana i češćih toplotnih talasa kao odgovora na klimatske promene, napisali su istraživači u studiji, ali izumiranje snežnih rakova je "tipičan primer koliko brzo se sudbina jedne vrste može izmeniti".

I dok je budućnost snežnih rakova u istočnom Beringovom moru neizvesna, stanovnici Aljaske bi, po svemu sudeći, morali da potraže nove izvvore hrane u severnijim hladnijim vodama. Kako će masovno uginuće snežnih rakova uticati na širi ekosistem, ne zna se pouzdano.

Problemi sa kojima se trenutno suočava Beringovo more nagoveštava globalnu katastrofu, napisali su istraživači i dodali da je nestajanje snežnog raka zapanjujući udarac funkcionisanju nekih ljudskih zajednica u ruralnim područjima Aljaske, poput onih na ostrvu Sent Pol, koje se u pogledu ishrane oslanjaju na lov snežnih rakova.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari