Warhound najavio revoluciju: Stižu genetski modifikovani vojni psi, odgovnost za njih snosi isključivo kupac
Odbrambeno-biotehnološki startap „Warhound” prikupio je 200 miliona dolara da stvori genetski modifikovane „ratne pse” i opremi ih tehnologijom kompanije „Anduril”. Ben Lamm iz kompanije „Colossal Biosciences” i Palmer Laki iz kompanije „Anduril”, SAD, došli su na ideju da genetski modifikuju pse za potrebe američke vojske, organa za sprovođenje zakona i drugih službi za hitne intervencije. Ova inicijativa, donedavno držana u tajnosti, predstavljena je javnosti pod imenom „Warhound”. Projekat je podržan sa 200 miliona dolara investicija, prikupljenih od fondova „Sequoia”, „8VC”, „Corner Ventures” i „In-Q-Tel”, investicionih kompanija koje podržavaju CIA i druge američke obaveštajne agencije.
Psi koje će „Warhound” stvoriti (koji još ne postoje) obavljaće zadatke koji su opasni za ljude ili previše zahtevni za mašine, poput otkrivanja eksploziva, potraga i drugih specijalizovanih operacija. U saopštenju povodom pokretanja projekta, kompanija navodi da više od 80 posto radnih pasa koje koristi američka vojska dolazi iz Evrope, a da je manje od polovine njih zaista sposobno za službu. To znači da se broj dostupnih radnih pasa smanjuje, a SAD sve više zavise od drugih zemalja kada su u pitanju psi koji igraju važnu ulogu u vojsci i policijskim snagama. Cilj kompanije „Warhound” jeste da promeni tu situaciju: kako se navodi u saopštenju za javnost, ideja je da „Colossal” iskoristi svoju tehnologiju za stvaranje pasa sa „karakteristikama prilagođenim zahtevnim misijama”.
Novi psi – zdraviji, dugovečniji, brži, okretniji
Ben Lamm upoznao je Palmera Lakija pre oko godinu dana na jednoj konferenciji, gde je Laki napomenuo da bi trebalo učiniti više za vojne radne pse. Njih dvojica su ostali u kontaktu, a Lamm je istraživao kako se takvi psi uzgajaju i saznao da mnogi od njih ne uspevaju da završe obuku zbog naslednih zdravstvenih problema, kao što su slab vid, veliki rizik od pojave raka, displazija kukova ili atrofija mišića. Lamm je izjavio da bi se psi mogli genetski unaprediti u pogledu zdravlja i dugovečnosti, ali i kada je reč o osobinama kao što su brzina i okretnost, ili u pogledu poboljšanja čula njuha radi otkrivanja eksploziva i slično. Lakijev tim proučavao je najuspešnije rase radnih pasa – belgijskog malinoa i nemačkog ovčara – uzimajući od njih ćelijske linije (žive ćelije uzgajane u laboratoriji) i smeštajući ih u biobanku. Nakon toga, tim će vršiti izmene u genima tih pasa: dodavati one koji poboljšavaju performanse, a uklanjati one koji to ne čine, kako bi stvorio „novu rasu psa”.
S druge strane, kompanija „Anduril” obezbediće softver i hardver u obliku zaštitnih prsluka i naočara, koji će psima i njihovim vodičima pomoći da sagledaju situacije i uvedu koordinaciju. Lamm je naveo primer pancirnih prsluka opremljenih senzorima koji šalju podatke vodičima, omogućavajući im bolje razumevanje situacije na terenu.
„Ako psa učinimo bezbednijim, zdravijim i sposobnijim, on će ostvarivati bolje rezultate dok obavlja zadatke”, rekao je Lamm i dodao da će rešenja kompanije „Anduril” pse učiniti bezbednijim i zdravijim nezavisno od njihove genetike. On smatra da će ova poboljšanja bolje zaštititi vodiče ovih pasa.
„Colossal” je trenutno poznat po svojim naporima na „oživljavanju” izumrlih vrsta, poput dodoa i mamuta. Kompanija koristi veštačku inteligenciju, kao i tehnologije koje bi trebalo da olakšaju kloniranje gena, odnosno identifikaciju i kopiranje gena životinja. Lamm je naveo da je prva grupa pasa predviđena za kloniranje i inkubaciju: njihov dolazak na svet očekuje se 2027. godine, a početak njihovog angažovanja u službi planiran je, u idealnom slučaju, u roku od dve godine. „ViaGen”, još jedna kompanija u vlasništvu „Colossala”, sarađivaće sa „Warhoundom” na kloniranju pasa. Prema Lammovim rečima, tehnologija koju koristi „ViaGen” ima visoku stopu uspešnosti kloniranja, a „Colossal” je već primenjuje u svom programu zaštite ugroženih vrsta.
„Warhound” još nije odredio cenu po kojoj će psi biti dostupni, ali očekuje da će kupci biti službe za hitne intervencije, Ministarstvo odbrane, vojne jedinice i policijske snage. Na pitanje o odobrenju vlade, Lamm je odgovorio da je kompanija upoznala brojne vladine grupe sa svojim poslovanjem. Upitan o bezbednosti civila nakon što genetski unapređeni psi stupe u službu, Lamm je rekao da će svaki pas biti obučen kao i svaki drugi vojni radni pas, a da će za njega biti odgovoran onaj ko ga kupi.
Iz kompanije navode da rade pod nadzorom organizacije „American Humane Society” (Američko humano društvo) kako bi pomogli u sertifikaciji programa obuke kompanije „Warhound” za nove pse. Takođe se očekuje da će, nakon što novi vojni psi odu u penziju, biti uključeni u program pomenutog društva za zbrinjavanje vojnih radnih pasa – ili u neki drugi program koji ovo društvo nudi kao pomoć životinjama.
U odgovoru na zahtev za komentar, iz organizacije „American Humane Society” poručili su: „Pozdravljamo potez kompanija ’Warhound’ i ’Colossal’ da pozovu prvu nacionalnu humanu organizaciju u zemlji – koja svoj rad temelji na nauci i etici – da učestvuje u ovom procesu. Radujemo se saradnji sa njima kako bismo osigurali da se prema životinjama o kojima brinu postupa humano.”
(Telegraf.rs/TechCrunch)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: Ovaj pas mora da je u prošlom životu bio kapetan broda
Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.