• 0

Vreme čitanja: oko 3 min.

Naučnici otkrili misteriozno "šesto čulo" u gekonima

B. P.

Vreme čitanja: oko 3 min.

Veruje se da tokaj gekon i mnogi gmizavci koriste ovu supermoć da bi čuli tihu tutnjavu nadolazećeg vetra, vremenskih nepogoda i predatora

  • 0
Tokaj gekon Tokaj gekon Foto: Shutterstock/nattanan726

Životinje mogu da se pohvale nizom izvanrednih čula dostojnih superheroja, a rezultati nedavnih istraživanja tvrde da neke vrste gmizavaca imaju razvijeno šesto čulo i sposobne su da primaju duboke i niske vibracije. Tokaj gekon (Gekko gekoni) uobičajeno je "specijalizovan" za zvuke sa višim frekvencijama - najosetljiviji su između 1.600 i 2.000 Hz, ali mogu da čuju preko 5.000 Herca. Dva istraživača sa Univerziteta Merilend u SAD otkrila su da ovaj gekon može da koristi i drugačiji način "hvatanja" zvukova koji nije povezan sa sluhom: on oseća vibracije mnogo nižih frekvencija, u opsegu od 50 do 200 Herca, piše Sciencealert.

Ležište senzornih ćelija u obliku vrećice je deo unutrašnjeg uha koji ima ključnu ulogu u ravnoteži i praćenju položaja glave i tela.

Ova struktura je očuvana kod riba, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara, ali je poznato da je samo ribe i vodozemci koriste za sluh. Sada je potvrđeno da su i neki gmizavci sposobni da je upotrebljavaju.

"Uši čuju zvuk u vazduhu, ali ovaj drevni unutrašnji "put", obično povezan sa ravnotežom, pomaže gekonima da otkriju vibracije koje putuju kroz provodnike poput zemlje ili vode", objašnjava Ketrin Kar, biolog i koautor nove studije. Ovaj put "prikupljanja" vibracija zvuka postoji kod vodozemaca i riba, a sada je dokazano da ga imju i neki gušteri.

Kar i prvi autor studije biolog Davej Han, istraživali su mozak tokajskih gekona i otkrili da vrećica senzornih ćelija ima direktnu vezu sa klasterom neurona zvanim vestibularis ovalis (VeO), u zadnjem mozgu. Ovi neuroni ne primaju podatke od drugih struktura unutrašnjeg uha. Informacije se zatim prosleđuju u slušni srednji mozak, gde životinja oseća vibracije istovremeno sa zvukom.

Tokaj gekon Tokaj gekon Foto: Shutterstock/Visun Khankasem

Da bi potvrdili ulogu ove vrećice u sluhu, istraživači su koristili Volframove elektrode da prate kako VeO jedinice reaguju na vibracije, pojačavajući ih sa 10 na 1.000 Hz i otkrili da su neuroni najosetljiviji na frekvencije između 50 i 200 Hz, sa maksimumom od oko 100 Herca. Oni su proverili da li VeO jedinice samo "čuju" duboke, tutnjave zvukove koje proizvodi vibracioni uređaj preko tipičnih slušnih kanala. Tim je isporučio zvučne stimuluse u uši životinja, na istim frekvencijama, ali sa većom jačinom koji nije ukazao na odgovor VeO jedinica.

Novootkrivena sposobnost čini tokaj gekona prvim amniotom (klasa koja obuhvata sve gmizavce, ptice i sisare) koji u svrhu ptkrivanja niske frekvencije koristi senzornu vrećicu u ovu svrhu. Ipak, još nije otkriven razlog korišćenja namenskih receptora za vibracije koje gekoni imaju u glavi.

Tokajski gekon je bučan gušter čije je oglašavanje u frekventnom opsegu njegovog "redovnog" sluha i istraživači pretpostavljaju da koriste "šesto čulo" za otkrivanje tihe tutnjave od nadolazećeg vetra, kiše i predatora.

Gargojl gekon Foto: Pixabay

Moguće je da ova sposobnost tokaj gekona postoji i kod drugih guštera: površno istraživanje otkrilo je strukture koje izgledaju kao VeO i kod nekoliko drugih vrsta reptila, što ukazuje na to da bi "supermoć" mogla biti relativno rasprostranjena kod gmizavaca, ali su potrebna dodatna istraživanja.

Gmizavcima bi ovo šesto čulo moglo da im pomogne na različite načine. Doskoro se smatralo da su mnoge zmije i gušteri "nemi"' ili "gluvi", jer se ne oglašavaju ili ne čuju dobro. Ali, oni verovatno mogu da komuniciraju vibracionim signalima, koristeći ovaj senzorni put, što bi moglo da utiče na naučno mišljenje o percepciji životinja.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Cell Reports.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Video: Da li ste znali da gušteri imaju ovako dugačak jezik? Ni mi

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari