• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Vlasti Oregona potvrdile: Novi slučaj obolevanja od bubonske kuge, bakteriju prenela mačka

B. P.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 2 min.

Osam godina nakon pojave kuge u SAD, bolest potvrđena kod pacijenta koga je najverovatnije zarazila kućna mačka, i sama pogođena simptomima bolesti

  • 0
Dementna mačka Foto: Pixabay/enginakyurt

Država Oregon upravo je potvrdila prvi slučaj bubonske kuge kod jednog stanovnika ove države, a u zvaničnom saopštenju piše da se pacijent najverovatnije zarazio od domaće mačke koja je takođe pokazivala simptome bolesti, prenosi Sciencealert.

Zdravstveni službenik Oregona Ričard Foset izjavio je da je pacijent, koji se zarazio od svog kućnog ljubimca, pokazivao ozbiljne znake infekcije ovog oboljenja koje počinje simptomima sličnim gripu, uključujući umor, visoku temperaturu, jezu, drhtavicu i glavobolju. Bolest je navodno stigla do stadijuma pojave bubona, veoma uvećanih limfnih žlezda, ali je, prema navodima izveštaja, pacijentu odmah uvedena antibiotska terapija. Izazivač infekcije, bakterija Yersinia pestis, retko se pokaže fatalnom ako se otkrije na vreme i odmah pristupi lečenju.

Pacijent u Oregonu dobro je reagovao na terapiju, a sem njega, pristupilo se lečenju i osoba sa kojima je bio u bliskom kontaktu, kako bi se sprečila mogućnost širenja infekcije. Zvaničnici nisu naveli kako se infekcija prenela sa mačke na vlasnika, ali ako su mačku ugrizle zaražene buve, kućni ljubimac najverovatnije je buve doneo kući, zaražavajući i vlasnika koji je možda bio i u dodiru sa kontaminiranim telesnim tečnostima mačke.

Bakterija Y. pestis inficira male sisare i buve, a u zavisnosti od toga kako se širi na ljude - ujedom, kontaminiranim tečnostima ili kapljično - može izazvati bubonsku kugu koja napada limfni sistem organizma, uzrokujući otoke i bolove limfnih čvorova koji se mogu pretvoriti u otvorene, gnojne rane. Infekcija može da se proširi i na pluća, a u izveštaju se navodi da je pacijent iz Oregona počeo da kašlje, što je znak da je bolest možda prešla u novu fazu.

Kuga je prvi put identifikovana u SAD početkom 20. veka, gde je stigla zajedno sa pacovima koji su putovali brodovima. Poslednja urbana epidemija kuge u ovoj zemlji okončana je 1925. godine, ali je bakterija našla utočište u seoskim glodarima, gde se pritajila i izaziva periodične epidemije van velikih gradova. Danas se većina slučajeva bubonske kuge u SAD javlja u ruralnim oblastima srednjeg Zapada i severozapada, sa desetak prijavljenih slučajeva svake godine.

Poslednji put u Oregonu slučaj je prijavljen 2015. godine, kada se devojčica zarazila ovom bakterijom tokom lova i završila na intenzivnoj nezi. U toj državi decenijama nije zabeležen nijedan smrtni slučaj od kuge. Van SAD, kuga je prisutna na svim kontinentima, a postoje i zemlje u kojima se redovno javlja, poput Demokratske Republike Kongo, Madagaskara i Perua.

Bolest može odneti na stotine života, ali u poređenju sa Crnom smrću koja je pogodila Evropu u 15. veku i epidemijom u Kini i Indiji u 19. veku, koja je ubila milione ljudi, bubonska kuga nije ubica kakav je nekada bila.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari