• 0
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Nova naučna studija otkrila da su neke ženke merkata krvoločne i surove i da su ove osobine veoma poželjne!

B. P.
 ≫ 

Vreme čitanja: oko 3 min.

Verujete li da je životinja sa fotografije slatki, mali merkat koji malo-malo pa bojažljivo izviruje iz trave kako bi se uverio da nema opasnosti za njega i njegovu porodicu? Ipak, i ovaj malac ima svoju brutalnu crtu

  • 0
Merkati Foto: Shutterstock/saad315

Merkati su male životinje koje izgledaju baš slatko, ali njihove dominantne ženke nisu tako "medene": one su ozloglašene, seju smrt i u stanju su da usmrte sve ženke i da pojedu njihove potomke da bi suzbile suvišnu reprodukciju i eliminisale buduću konkurenciju. Naučnici su po svemu sudeći otkrili šta ovim ubicama nežnog lica pomaže da postanu superdominantne - i ostanu na vrhu.

U najnovijoj studiji, objavljenoj na bioRxiv, koji prenosi Livescience, istraživači su identifikovali dominantan gen vezan za pol. On ženkama merkata obezbeđuje superimunitet zahvaljujući kome zadržavaju svoju matrijarhalnu poziciju. Utvrđeno je da ovi "imunološki" geni podsećaju na iste gene kod divljih mužjaka pavijana, u čijim je čoporima fizička konkurencija ključna za određivanje hijerarhije ranga i parenja. Ovo samo navodi na zaključak da su imunitet i društveni status merkata isprepleteni.

Merkati Foto: Pixabay/quhl

Merkati (Suricata suricatta) žive u porodičnim grupama od po 50-ak jedinki, a predvodi ih ženka koja na svet donese 80 procenata mladunaca u čitavoj grupi i na taj način zadržava kontrolu nad potomcima. Ako podređena ženka pokuša da se razmnožava, izbacuju je iz grupe, a njene mlade usmrćuju. Podređene jedinke oba pola pomažu u odgajanju mladih merkata, omogućavajući dominantnim ženkama da se razmnožavaju više puta godišnje i one često žive duže od podređenih.

Rezultat ovakve "politike" zajednice merkata je ekstremna reproduktivna iskrivljenost kod ženki koja je jedinstvena za ovu vrstu životinje. Naučnici su pronašli dokaze da je jedna alfa ženka tokom života odgajala čak 72 grupe potomaka, dok ženke nižeg ranga unutar društvene grupe nisu imale preživele mladunce. Iskrivljena reprodukcija je takođe zabeležena kod mužjaka, pri čemu dominantni merkati učestvuju u stvaranju najvećeg broja mladunaca.

Kako je izjavila Dženi Tung, profesor evolucione antropologije na Univerzitetu Djuk i koautor studije, ženke merkata se takmiče za mogućnost parenja i u tome mogu biti veoma uspešne ili nikada nemaju potomstvo. Studija na 129 merkata (69 mužjaka i 60 ženki) tokom trogodišnjeg perioda, u rezervatu reke Kuruman u južnoafričkoj provinciji Severni Kejp, pratila je ponašanje ovih životinja kako bi se utvrdio način nastajanja dominantnog statusa.

Istraživači su merkatima uzimali uzorke krvi, pogotovo na mestima gde su podređene jedinke postale dominantne, a analize su ponavljali u nedeljama i mesecima koji su usledili posle dostizanja novog društvenog rejtinga. Uzorci krvi pokazali su da dominantni mužjaci i ženke imaju viši nivo kortizola, hormona povezanog sa stresom. Međutim, dominantne ženke su imale veću telesnu masu i veći nivo androgena, muškog hormona koji doprinosi rastu i reprodukciji, u odnosu na podređene jedinke istog pola. Kod dominantnih ženki merkata uočene su pojačane reakcije na upalni stimulans u poređenju sa mužjacima, što ukazuje na to da su njihova tela bolje pripremljena za borbu protiv infekcija.

Merkati Foto: Pixabay/Alexas Fotos

Rezultati istraživanja pokazuju da je društveni status važan za regulisanje gena odgovornih za imunitet, ne samo kod primata, već verovatno i šire među društvenim životinjama, a način na koji ovaj odnos funkcioniše verovatno zavisi od toga kako je status određen i koliko intenzivno utiče na reproduktivnu konkurenciju. Nalazi kažu da društveni status životinje zavisi od energije koja je potrebna za postizanje dominacije. Ako ženka to postigne, ona ulaže mnogo energije u njegovo održavanje i stvaranje potomstva.

Analize ukazuju i na to da društveni život životinje utiče na molekularne procese koji se odvijaju u njenim ćelijama i da se to menja u zavisnosti od toga šta status jedinke znači određenoj vrsti.

"Genetika, izloženost bolestima, ishrana... važni su faktori koji utiču na funkcionisanje naših organizama", kaže Tung i dodaje da su rezultati ove studije dokaz da su društvene interakcije takođe veoma važne.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari