• 0

Vreme čitanja: oko 2 min.

U ledenim okeanskim vodama otkrivena riba koja ne može da se smrzne zahvaljujući sopstvenom "antifrizu"

B. P.

Vreme čitanja: oko 2 min.

Rođaka jegulje "ljutitog" izraza lica u krvi je razvila protein koji joj pomaže da se ne sledi u ovom ekstremnom staništu, a sem toga, jaja polaže na poseban način, iskorišćavajući pukotine u raznovrsnom okeanskom otpadu

  • 0
Jegulja sa "antifrizom" Foto: Shutterstock//rls photo

Riba sa "ljutitim izrazom lica" iz porodice jegulja (Zoarces americanus), otkrivena je pored obale Nove Engleske i istočne Kanade, u ledenim vodama sevezozapadnog Atlatskog okeana koje joj nimalo ne smetaju zahvaljujući proteinu u krvi koji služi kao antifriz i štiti je od smrzavanja.

Protein koji joj služi kao "antifriz"  pomaže joj da preživi u vodama do dubine od skoro 400 metara. Ova riba jede rakove i ampifode, krhke zvezde, peščane "dolare" i morske ježeve, ali se još ne zna da li usisava hranu sa morskog dna ili hvata plen iz zasede, prenosi Livescience.

Nalik jegulji, sa kožom punom fleka i mrlja od rđasto-smeđe do sivkastozelene boje, sa duguljastim telom oko 1,2 m, ova riba savršeno je prilagođena načinu života na dnu okeana.

Tragajući za plenom po morskom dnu, ona "gricka" žrtvu zubima nalik klinovima. Jaja polaže u pukotine u različitim predmetima ili u okeanski otpad (čak i odbačena obuća). Ženka čuva jaja do tri meseca, a potom se buduće ribe brinu same o sebi. Mladunci jedu sitne morske životinje, dok se odrasli hrane manjim ajkulama, bakalarom, brancinom...

Pošto živi u dubokim i hladnim okeanskim vodama, ova vrsta u svojoj krvi je razvila protein koji ima ulogu antifriza, štiteći njeno telo od oštećenja kristalima leda. Ovaj protein se pokazao iznenađujuće korisnim i za ljude, uprkos tome što je riba zaštićena od komercijalnog ribolova. Genetičari su povezali deo gena koji kodira protein "antifriza" za gen hormona rasta lososa (Oncorhynchus tshawytscha) kako bi stvorili genetski modifikovanog atlanskog lososa (Salmo salar) koji raste brže od svojih prirodnih "ne GM" rođaka.

Jegulja sa Foto: Shutterstock/stella_photo

Gen za protein antifriza stimuliše gen za hormon rasta lososa što dovodi do toga da on sazreva duplo brže i zahteva manje hrane. Aktivisti su se protivili prodaji genetski modifikovanih životinjskih proizvoda, ali je Uprava za hranu i lekove (FDA) 2015. odobrila prodaju GMO ribe, te je prvi genetski modifikovani losos prodat 2021. godine.

Isti gen za "antifriz" je uveden i u kvasac, a dobijeni protein se koristi da spreči kristalizaciju leda u sladoledu sa niskim sadržajem masti i odobren je za upotrebu u mnogim zemljama, uključujući SAD.

Prema pisanju medija, ribe koje su se prilagodile ekstremnim uslovima života u ledenim vodama odavno su poznate. Tako je na Grenlandu, ispod santi leda, otkrivena riba kroz čije telo teče fluorescentnozeleni "antifriz" koji zapravo predstavlja visokokoncentrovan protein, zadužen za sprečavanje smrzavanja.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari