• 0
 ≫ 

Posledice ekstremnog uzgoja: Štene buldoga podvrgnuto fejsliftingu!

 ≫ 

Četrnaestomesečna Tuna strahovito hrče, oporavlja se od operacije očnih kapaka, a čeka je intervencija širenja nozdrva i uklanjanje viška tkiva sa mekog nepca. Ima li kraja hirurškim zahvatima ili je sve ovo tek početak?

  • 0
Tuna buldog Foto: See individual captions / MEGA / The Mega Agency / Profimedia

Četrnaestomesečna ženka buldoga Tuna život provodi posećujući veterinare, podvrgavajući se operacijama i oporavljajući se od njih kako bi skupila snagu za narednu hiruršku intervenciju, prenosi Dailymail.

Osim što je stalno umorna i teško hoda, Tuna se grčevito bori da noću pravilno diše. U tome je onemogućava brahiocefalični sindrom rase kojoj pripada. Njeni disajni putevi su kompromitovani forsiranim uzgojem koji podrazumeva stvaranje rase sabijenih kostiju lica, sa uzanim nozdrvama, izduženim mekim nepcem i delovima tkiva koji sužavaju disajne puteve. RSPCA (Royal Society for the Prevention of Cruelty to Animals) - Kraljevsko društvo za prevenciju okrutnosti prema životinjama - organizacija koja promoviše dobrobit životinja, upozorava na ekstremne metode koje su stvorile Tunu i pripadnike brahiocefaličnih rasa. RSPCA smatra da se jednogodišnje štene muči zbog načina na koji je odgajano.

Operacije, komplikacije i ograničenja

Jednogodišnja Tuna je morala da prođe prvu od mnogih procedura koja joj je pomogla da živi normalnim životom, nakon bezbroj zdravstvenih problema povezanih sa „ekstremnim“ načinom njenog uzgoja. RSPCA je iskoristila priču da upozori na praksu koja se fokusira na proizvodnju kućnih ljubimaca da imaju ravnija lica. Tuni predstoji još nekoliko medicinskih zahvata nakon prošlomesečne operacije. Ona se trenutno nalazi u Centru za životinje “Blackberri Farm” u Ejlsberiju, u grofoviji Bakingemšir.

Dobrotvorna organizacija za životinje upozorila je da će njen život uvek biti "ograničen i komplikovan".

„Tuna nije poput drugih štenaca koji imaju beskrajnu energiju“, izjavila je veterinarska sestra Ketrin Maling. „Lako se umara i bori se da uživa u šetnji ili igri. Većinu života provela je posećujući veterinare i izlažući se rendgenu, dok su drugi štenci išli na časove obuke i socijalizacije." Maling je ozlojeđena činjenicom da Tuna mora proći kroz toliko toga „da bi mogla da diše“.

„Neverovatno je da ljudi namerno uzgajaju pse da bi ovako izgledali. To nije u redu i treba da se borimo protiv nečeg što je postalo normalno za ove rase", dodala je ona. „Nadamo se da će moći da uživa u normalnijem životu. Učinićemo sve što možemo da bude srećna i da joj bude udobno.”

Dugačka lista intervencija

Tuna, koja je spasena u septembru prošle godine u okviru istrage RSPCA o dobrobiti životinja, hrkala je ekstremno glasno i pokušavala da udahne vazduh kako bi disala. “Konopac” oko njene njuške - zapravo višak omotane kože - takođe je izazivao bolove i osetljiva žarišta koja su pretila da izazovu infekcije. Lista nevolja tu se nije završavala: štene je imalo operaciju na očnim kapcima, jer su se spustili pod težinom. Sledeća na listi je operacija proširenja nozdrva i uklanjanje viška tkiva sa mekog nepca koja treba da ublaži posledice brahicefaličnog sindroma i opstrukciju disajnih puteva.

„Tuna je do sada imala operaciju vrednu hiljade funti, a ona ima samo 14 meseci”, rekla je Ketrin i dodala da buldog ima sreću što je u rukama veterinara, specijalizovanog za operacije koje su veoma komplikovane i ujedno neverovatno skupe.

Stručnjak RSPCA za dobrobit pasa dr Samanta Gejns takođe je skrenula pažnju na to kako izgledaju neki naši ljubimci, što dovodi do nezdrave prakse uzgoja.

„Naš fokus na izgled pasa i želja za „slatkim“, mekanim njuškama doveli su do toga da odgajivači biraju pse sa sve ravnijim licima. To je stvorilo čitavu generaciju rasa koje se bore da dišu“, rekla je ona.

„Neki psi ne mogu da spavaju, dok drugi mogu da vežbaju samo u kratkom vremenskom periodu, jer se brzo umaraju i ostaju bez daha. Neki psi ne mogu da trče i igraju se sa svojim štencima, a mnogima je toplo vreme nepodnošljivo.”

Dr Gejns je upozorila da se ovi psi suočavaju sa drugim bezbrojnim zdravstvenim rizicima, uključujući „ozbiljne infekcije kože i alergije zbog kožnih nabora, kao i probleme sa očima i bolna stanja u leđima uzrokovana skraćenim repovima“.

„Razumemo zašto mnogi vole ove rase“, objašnjava Gejns. „Ali pogrešno je što ih svesno uzgajamo i kupujemo zbog karakteristika koje ugrožavaju njihovo zdravlje, ponašanje i dobrobit.

Vreme je da ovo zaustavimo.”

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Ljubimci Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari