Koliko robova radi za vas?

IAko je doba robovlasnika davno iza nas, i u 21. veku se susrećemo sa surovim oblikom eksploatacije radnika

  • 1

Kada se pomene reč ropstvo, većina pomisli kako toga više nema i da je takvo izrabljivanje deo naše prošlosti. Robovi ne mogu više da rade za nekog. Najzad, protivzakonito je. Kako javlja sajt Slavery Footprint ropstvo se krije iza svakog smartfona i da se videti u svakoj radnji dok kupujete odeću.

Ako vam treba 100 smartfona, da bi se isti napravili, potrebno je u proseku 3,2 ljudi - objašnjava osnivač sajta Džastin Dilon. Njegov sajt skreće pažnju na broj ljudi koji nešto radi da bi vama u životu bilo bolje, a za to ne dobija nikakvu  ili veoma malu novčanu nadoknadu. U ovo ne ubraja vaše mame ili pripravnike.

Sajt Slavery Footprint postavlja pitanje o svakom aspektu života. Na primer, da li više volite čaj ii kafu? Da li vozite kola? Šta mislite o smartfonovima?

Za svaki odgovor dobijate "uvid" koliko robova radi samo za vas. Dok odgovarate pitanja vezana za vaš dom, sajt vam stavlja do znanja da "više od 200.000 dece je primorano da radi da bi, na primer, napravilo tepih u indijskoj provinciji Utar Pradeš. U odeljku gde se postavljaju pitanja vezana za ishranu, kaže se da je ropstva ima u Aziji i to u poslovima sa škampima, jer jugostočni deo ovog kontinenta snabdeva SAD sa više škampi nego bilo koja druga zemlja na svetu. Radnici rade i do 20 sati dnevno da bi očistili 18 kilograma škampa. Oni koji se nose mišlju da pobegnu, preti im se nasiljem ili seksualnim zlostavljanjem.

KAda se odgovori na sva pitanja, dobijaju se odgovori koji se upoređuju sa ostalim učesnicima testa, a sbe se dlaje prosleđuje Internacionalnoj organizaciji rada i Organizaciji protiv trgovine ljudima. Od učesnika se traži da obrate pažnju na sve te aspekte, z aubuduće.

-Sajt skreće pažnju na to koliko jemodreno ropstvo prisutno u našim životima i koliko smo svi umešani u to. Podizanje svesti o tome, je prvi važan korak u rešavanju ovog problema - objasnio je Dilon.

Prema rečima Pola Donohoa iz međunarodne organizacije "Anti ropstvo", ovaj sajt je dobar jer ljudi putem njega vide koliko su, zapravo, "umešani" u moderno ropstvo i koliko ljudi prinudno radi za njih. I njegova organizacija ima sajt na kome se prikazuje kako svaka naša kupovina podstiče ropstvo.

NaAtaša Ilić/telegraf.rs

 

 

 

 

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mitar Djuraskovic

    6. januar 2013 | 08:36

    Dobar clanak. Sve pohvale za izbor ove ozbiljne teme. Da li ce biti nastavka price o proizvodima u Srbiji koje svakodnevno koristimo kao sto je cokolada a nastali su robovskim radom. Vec ste i o tome preneli vest sa CNN. Pozdrav

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA